.jpg)
.svg){kind=small}
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini. Smješten je na obalama rijeke Neretve i kulturno je i gospodarsko središte Hercegovine, a ujedno i najveći grad u Hercegovini.[2] Mostar je upravno sjedište Hercegovačko-neretvanske županije[3] te sveučilišno, kulturno, gospodarsko i političko središte Hrvata u Bosni i Hercegovini. Mostar je jedan od jedanaest službenih gradova Bosne i Hercegovine.
Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. U njemu se nalazi Stari most, koji se zajedno sa starim gradom od 2005. godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a.
Zemljopis
Položaj
Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, točnije rečeno nalazi se u centru Hercegovine. Gradsko područje (Mostar i njegova okolina) geografski se može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz centar grada se proteže kanjon rijeke Neretve, pa je Mostar poznat i pod nadimkom "grad na rijeci Neretvi". Izgradnjom brane za HE Mostarna rijeci nastala je akumulacija Mostarsko jezero.
Geografski položaj Mostara.
Nalazi se 132 km jugozapadno od Sarajeva, odnosno 57 km sjeveroistočno od Ploča. Nastao je na prijelaznom području iz niskoga hercegovačkoga krša u planinsko područje, gdje je stari trgovački put iz zaleđa prelazio Neretvu i nastavljao se prema moru. Mostar je značajno prometno čvorište, koje nadopunjuje zračna luka. Jedinstvenu arhitektonsko-urbanu cjelinu čini dio nekadašnje čaršije s trgovinama, obrtničkim radionicama i sl. te prilaz veličanstvenomu, oko 20 m visokomu kamenom mostu iz 1566. (Stari most), koji je pod UNESCO-vom zaštitom.[5]
U gradskom području (bivšoj općini) Mostar smještene su tri kotline. Na sjeveru je Bijelo polje, u kojoj je smještena većina sjevernih prigradskih naselja. U središtu je Mostarska kotlina, u kojoj je smješten grad Mostar i većina zapadnih prigradskih naselja. Na jugu je Bišće polje, u kojoj je smještena većina južnih prigradskih naselja i mostarska industrijska zona. Bišće polje je lokalni naziv za spomenutu kotlinu, dok se na različitim zemljovidima koristi naziv Mostarsko polje.
Najpoznatija brda oko mostarske kotline su: Hum, Brkanovo Brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača, Žovnica, Planinica i Fortica, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini 60-80 metara.[2] Dvije najpoznatije planine koje se nalaze u blizini Mostara su Velež i Prenj. Kroz Mostar teku rijeke Neretva i Radobolja, a u njegovoj bližoj okolici nalaze se: Drežanjka, Buna, Bunica i Jasenica.[3] Mostar je kao i većina hercegovačkih gradova veoma krševit.
Klima
Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te veoma vrućim ljetima gdje temperature u hladu znaju iznositi i do 45 celzijevih stupnjeva. Zbog toga je Mostar bio najtopliji grad u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini. Mostar je uz Atenu grad s najviše sunčanih dana u godini, a snijeg u Mostaru je prava rijetkost. Zime u kojima se snijeg u Mostaru zadržao više od 15 dana: 1955./1956. (15 dana), 1962./1963. (23 dana), 1984./1985. (27 dana), 2004./2005.(15 dana) i 2011./2012. (26 dana).
Jedna od najjačih zima bila je 1971. kada je izmjereno 37 cm snijega. Pamte se i jake zime 1929., 1940. i 1956. godine. Mostar je bio potpuno blokiran 4. veljače 2012. godine. Snježno nevrijeme, koje je trajalo više od 60 sati, izazvalo je prometni kolaps i paraliziralo život u gradu. Proglašeno je stanje elementarne nepogode. 5. veljače 2012.godine, izmjereno je 88 cm snijega, a Mostarci su ustvrdili da ne pamte takvo nevrijeme i rekordnu visinu snježnog pokrivača.[6]
Mostar je rekorder u Bosni i Hercegovini po najvišoj dosad izmjerenoj temperaturi, najvećem prosječnom broju oborina i najvećem broju sunčanih sati. Dana 31. srpnja1901. godine, izmjereno je 46,2 celzijevih stupnjeva. U Mostaru, prosječno godišnje padne 1.515 litara po kvadratnom kilometru, dok broj sunčanih sati u godini iznosi 2.291. 24. siječnja 1963. godine, apsolutna minimalna temperatura je iznosila - 10,9, a 13. srpnja 1984. registrirana je apsolutna maksimalna temperatura zraka od 41,2 celzijevih stupnjeva. Srednja godišnja temperatura iznosi 14,6, zimska 5,8, a srednja ljetna temperatura 23,2 celzijevih stupnjeva.[7]
Dana 6. kolovoza 2008., živa u termometru u 13 sati u središtu grada Mostara dosegnula je 39, a na suncu je izmjereno čak 56,4 celzijevih stupnjeva.[8] Točno u ponoć, u noći s četvrtka, 16. srpnja na petak, 17. srpnja 2009. u Mostaru je zabilježena temperatura zraka od 29,3 stupnja Celzija što je, po riječima meteorologa iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda najviše noćna temperatura ikada zabilježena od 1893. otkad se u BiH službeno vode meteorološka mjerenja.[9]
Mostar je bio među najtoplijim gradovima Europe u rujnu 2011. godine, koji je proglašen najtoplijim rujnom u posljednjih 65 godina. Ipak, bilo je i još većih temperatura, 15. rujna1987. godine, u razdoblju neobično toplog vremena, u Mostaru je izmjereno 40,6 celzijevih stupnjeva.[10] Dana 14. prosinca2011. godine, Mostar je osvanuo prekriven maglom što je dosta neobično za ovaj grad. Magla se iznad grada zadržala dobar dio jutra.[11] Srednja godišnja temperatura u Mostaru u 2011. iznosila je 16,2 stupnja Celzija, koliko je bilo i 1994. godine, a toplija od ove dvije godine bila je samo 1950. godina, kada je iznosila 16,9 stupnjeva.[12] Mostar je s temperaturom zraka koja je, 8. srpnja 2012., iznosila 40,3 °C, imao najvišu temperaturu izmjerenu u Europi.[13]
U Mostaru je od ciklone Juliane, 12. veljače 2013., palo 124 litra kiše što je najveća izmjerena količina padalina, ne samo na Balkanu, nego i u Europi. Još spektakularnijom ovu ciklonu čini podatak da je Mostar istoga dana primio drugu najveću količinu padalina na svijetu.[14] U prva tri mjeseca 2013. u Mostaru je palo nevjerojatnih 999,7 litara po metru kvadratnom. Ovo tromjesečje je i u Mostaru najkišovitije od 1955., a prethodno najkišovitije navedeno razdoblje je bilo 1970. kada je u sumi palo 878 mm, odnosno 122 litra manje. Također, novopostavljena rekordna količina padalina za mjesec ožujak iznosi 415,7 litara, što je upravo izmjereno u ožujku 2013.[15]
Pogled s brda Žovnice na zapadna gradska predgrađa i grad Mostar, nad kojima dominira planina Velež.
Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mijenja. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija što ljetne vrućine čini nesnošljivim i često zrelim za proglašavanjem elementarne nepogode. Mostar ipak ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća i povrća. Jeseni i zime u Mostaru znaju biti izrazito kišoviti. Kad u proljeće nema kiše, Mostar izgleda najljepše što je često znala biti inspiracija za mostarske pjesnike.
Naseljena mjesta
Mostar ima status grada.
Naseljena mjesta: Bačevići, Banjdol, Blagaj, Bogodol, Buna, Cim, Čule, Dobrč, Donja Drežnica, Donji Jasenjani, Dračevice, Gnojnice, Goranci, Gornja Drežnica, Gornje Gnojnice, Gornji Jasenjani, Gubavica, Hodbina, Humilišani, Ilići, Jasenica, Kamena (dio), Kokorina (dio), Kosor, Kremenac, Krivodol, Kružanj, Kutilivač, Lakševine, Malo Polje, Miljkovići, Mostar, Orlac, Ortiješ, Pijesci, Podgorani, Podgorje, Podvelež, Polog, Potoci, Prigrađani, Rabina (dio), Raška Gora, Raštani, Ravni, Rodoč, Selište, Slipčići, Sovići, Sretnice, Striževo, Vihovići, Vojno, Vranjevići, Vrapčići, Vrdi, Zijemlje (dio), Željuša, Žitomislići i Žulja.
Pored Mostara, postoji i općina Istočni Mostaru RS-u, u čijem sastavu se nalaze dijelovi naselja: Kamena, Kokorina i Zijemlje. Općina Istočni Mostar do rata se u cjelini nalazila u sastavu općine Mostar. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma u sastav općine Mostar ušao je i dio općine Nevesinje koji je pripao Federaciji BiH, odnosno naselje Žulja i dio naselja Rabina.
Nema komentara:
Objavi komentar