Bern (alemanski:Bärn,francuski: Berne [bɛʀn], talijanski: Berna [ˈbɛrna], retoromanski: Berna[ˈbɛrnə], bernski njemački: Bärn [b̥æːrn]), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848.godine savezni švicarski glavni grad.
Bern je političko i upravno središte Švicarske(Bundesstadt), prijestolnica kantona Bern koji je drugi po broju stanovnika u Švicarskoj, te sjedište federalnih tijela i brojnih međunarodnih organizacija. Bern je u prosincu 2009. godine imao 123.466 stanovnika[1] po čemu je peti u Švicarskoj, ali njegova aglomeracija s 43 općine ima 349.000 stanovnika[2], a metropolsko područje oko 660.000[3].
Službeni jezik je njemački, ali stanovnici većinom uz njemački rabe i bernski dijalektalemanskog njemačkog.
U povijesnom središtu čuvaju se ostaci srednjovjekovnoga podrijetla uz lijepe palače iz 16. i 17. stoljeća. Zahvaljujući industrijskomrazvoju grad se proširio; izgrađene su nove gradske četvrti sa stambenim zonama i mnogo zelenila,u kojima se nalaze razni muzeji, federalna knjižnica i gradski opservatorij. God. 1983., povijesno središte Berna je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Bern
Bern (Švicarska)
Zemljopis
Bern se nalazi na švicarskom platou, 20 km sjeverno od Bernskih Alpi, u krajoliku koji je nastao glacijacijom tijekom posljednjeg ledenog doba. Najbliže planine su mu Gurten (958 m) i Batinger (947 m), a grad je iznikao na brežuljku iznad rijeke Aare, a od 19. stoljeća se prostire na više brežuljaka na visinama od 480 (četvrti Matte i Marzili) do 864 metra visine (Kirchenfeld, Länggasse), prosječne visine 542 metra.
Povijest
Berthold V., vojvoda Zähringena, je osnovao grad na rijeci Aare 1191. godine nazvavši ga Bern po njemačkoj riječi za medvjeda, Bär, kojeg je navodno tu ulovio. Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva, mu je dodijelio titulu slobodnog carskog grada 1218. godine kada je Berthold V. preminuo bez nasljednika. God. 1353., Bern se priključio mladoj švicarskoj konfederaciji čiji je uskoro postao vodeći član. Bern je izvršio invaziju na Aargau 1415. i pokorio je Vaud 1536. godine, kao i malena okolna područja, postavši tako najveći grad-država sjeverno od Alpa.
Grad je postupno izrastao izvan zapadnih granica grada koji je činio poluotok na rijeci Aare, te je novu granicu označavao toranj Zytglogge od 1191. do 1256., kada je to preuzeo zapadniji toranj Käfigturm, do 1345., kada tu ulogu preuzima Christoffelturm (na mjestu današnje željezničke postaje) do 1622. godine. Tijekom Tridesetogodišnjeg rataizgrađene su dvije nove utvrde, veliki i mali Schanze (opkop), koje su štitile cijeli poluotok.
God. 1798., tijekom ratova koji su uslijedili nakon Francuske revolucije, Francuzi su zauzeli dijelove njegovog teritorija. God. 1831., Bern je postao prijestolnicom Kantona Bern, a od 1848. godine i države Švicarske.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata, kada je Švicarska bila neutralna, u Bernu su održana Prva i Druga internacionala, kongresi socijalista.
Znamenitosti
Stanovništvo
Gospodarstvo
Bern je prvenstveno upravno, kulturno i obrazovno središte Švicarske, a zahvaljujući izvaredno lijepoj staroj gradskoj jezgri i važno turističko odredište. Veći dio turizma (60% noćenja) ostvaruju strani posjetitelji, od kojih najveći udio imaju Nijemci. Iako je gradsredište gospodarske regije Bern-Mittelland, u usporedbi s drugim švicarskim gradovima mnogo manji postotak gradskog stanovništva zaposlen je u industriji, bankarstvu ili primjerice prometu. Stopa nezaposlenostiiznosi nešto više od 3%.
U Bernu, budući da je glavni grad se nalaze veleposlanstva i predstavništva preko 120 zemalja.
Nema komentara:
Objavi komentar