Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi. Leži na rijeci Dravi.
Upravna podjela
Naseljeno mjesto Maribor ima 12 četvrti, a to su: Koroška Vrata, Center, Ivan Cankar, Studenci, Magdalena, Melje, Tabor, Nova Vas, Tezno, Pobrežje, Brezje-Dogoše-Zrkovci, Radvanje.
Gradska općina Maribor osim naseljenog mjesta Maribor obuhvaća i slijedeća naselja: Bresternica, Celestrina, Dogoše, Gaj nad Mariborom, Grušova, Hrastje, Hrenca, Jelovec, Kamnica, Košaki, Laznica, Limbuš, Malečnik, Maribor, Meljski hrib, Metava, Nebova, Pekel, Pekre, Počehova, Razvanje, Ribniško selo, Rošpoh - del, Ruperče, Srednje, Šober, Trčova, Vinarje, Vodole, Vrhov dol, Za Kalvarijo, Zgornji slemen, Zrkovci.
Zemljopis
Položaj
Maribor je smješten na 269,5 m nadmorske visine, 15° 39' 12" geografske dužine i 46° 33' 39" geografske širine. Predstavlja regionalno središte pokrajine Štajerske, koja se zapravo većim dijelom prostire u susjednoj državi Austriji. Grad leži na obe obale rijeke Drave, na mjestu gdje se sastaju planinski masiv Pohorje, Dravsko polje, planina Kozjak te Slovenske gorice. Najbliži veći grad je austrijski Graz, oko 60 km sjeverno od Maribora.
Klima
Prosječna godišnja temperatura zraka je 9,0 °C. Prosječno, najniža mjesečna temperatura je u siječnju, a iznosi -2,3 °C, dok je najviša prosečna u srpnju, vrijednosti 20,7 °C. Zime su većinom hladne, prolijeća umjerena, ljeta vruća, a jeseni tople. Zbog pogodne klime postoji višestoljetna tradicija uzgajanja vinove loze. Prosječne godišnje padaline iznose 1050 mm; najviše ih je u svibnju, lipnju i srpnju. Jesenji mjeseci uglavnom su suhi. Mariborsko podneblje odlikuju sunčani dani; u godini ih je prosječno 266.
Povijest
Glavni trg u centru grada sa spomenikom žrtvama kuge
Na području Maribora otkriveni su tragovi ljudskih naselja od paleolitika i ostaci rimskih naselja. Srednjovjekovni Maribor razvio se iz agrarnog naselja na Dravi u upravno središte zemaljskih knezova, kojima je Maribor stalno središte sve do kraja 12. stoljeća. Maribor je od 1147 - 1192. došao u posjed štajerskih grofova Traungau iz Steyra (bivši Styraburg), a zatim austrijskih Babenbergovaca (Babenberg) od 1192. pa do svog izumiranja 1246. Maribor je bio austro-ugarska utvrda, a nakon raspada te monarhije, u sastavu je Države Srba, Hrvata i Slovenaca - poslije Kraljevine Jugoslavije. Za njemačke okupacije 1941.-1945. odbjeglo je 10.000 ljudi.
Poslije oslobođenja Maribor se naglo razvija i postaje jedan od važnih industrijskih centara u Jugoslaviji. Nakon otcjepljenja Slovenije od ostatka Jugoslavije 1991. godine, iznenadni gubitak jugoslavenskog tržišta zadao je veliki udarac razvoju grada, budući da se nezaposlenost povećala na gotovo 25%. Ipak, situacija se postepeno popravlja zahvaljujući pokretanju malih i srednjih tvrtki. Godine 2007. ukinuta je granična kontrola između Austrije i Slovenije pa je tako i granični prijelaz Šentilj nedaleko od Maribora postao dio povijesti.
Stanovništvo
Gospodarstvo
Za vrijeme SFRJ Maribor je bio gospodarski najrazvijeniji grad u Sloveniji. Val stečaja pri pretvorbi imalo je vrlo negativan utjecaj na gospodarstvo. Propale su velike tvrtke, kao npr. TAM i Metalna.
Danas najviše prihoda dolazi od turizma, ali ipak i od industrije. U gradu je razvijena trgovina, a u industrijskoj zoni (Melje) između ostalih nalaze se i Mariborska livarna Maribor, Henkel, TMI Košaki, TVT, Mlinotest. Na području nekadašnje Tvornice automobila i motora (TAM) danas se nalazi Poslovna zona TAM sa preko stotinu tvrtki. Osim toga, na području nekadašnje Metalne, TVT Boris Kidrič i Marlesa također su otvorene nove tvrtke.
U Mariboru se nalazi i sjedište Pošte Slovenije.
Nema komentara:
Objavi komentar