upišite ime grada:

utorak, 10. siječnja 2017.

Grad-Sidney

Sydney
Pogled na grad
Pogled na grad
Zastava Sydneya
Zastava
Grb Sydneya
Grb
Koordinate33°52′S 151°13′E / 33.867°S 151.217°E
DržavaFlag of Australia.svg Australija
TeritorijFlag of New South Wales.svg Novi Južni Wales
Osnivanje26. siječnja 1788.
Površina
 - Urbano područje1687 km²
 - Područje utjecaja12.144 km²
Visina3 m
Stanovništvo (2006.)
 - Urbano područje3.641.422
 - Urbana gustoća2159 stanovnika/km²
 - Područje utjecaja4.119.190
 - Gustoća područja utjecaja339 stanovnika/km²
Vremenska zonaAustralian Eastern Standard Time (UTC+10)
 - Ljeto (DST)Australian Eastern Daylight Time (UTC+11)
Službena stranica cityofsydney.nsw.gov.au
Zemljovid
Položaj Sydneya u Australiji

Položaj Sydneya u Australiji
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine. Na administrativnom području Sydneya živi oko 4,1 milijun stanovnika, dok uža gradska jezgra (City of Sydney) broji samo 168.682 stanovnika.[1]
Sydney je glavni grad australske savezne države New South Wales. Financijski, prometno, kulturno, znanstveno i gospodarski Sydney je, uz Melbourne, jedan od dva najvažnija grada u Australiji. U njemu su se 2000. godine održale XXVII. Olimpijske igre, a bio je i domaćinom Svjetskog dana mladih 2008. godine. Grad je također omiljeno turističko odredište, zbog svojeg lijepog položaja, plaža i klime mnogo je puta biran kao najbolje odredište za život ili odmor.

PovijestUredi

Prostor današnjeg Sydneya su od prije 40.000 godina naseljavali australski starosjedioci Aboridžini. Otkrivač Australije James Cook je 1770. prvi put stigao na tlo Australije u zaljevu Botany Bay na prostoru današnjeg Sydneya. Grad je osnovao britanski admiral Arthur Phillip 1788. godine kao prvo britansko naselje na prostoru Australije. Phillip je grad nazvao New Albion, ali je kasnije preimenovan u "Sydney" prema britanskom ministru unutarnjih poslova Thomasu Townshendu, lordu od Sydneya. Europljani su uništili stara naselja Aboridžina koji su nastradali zbog bolesti na koje nisu bili imuni.
Prvi stanovnici bili su regrutirani iz 759 zatvora i 211 pripadnika pomorskog pješaštva koji su bili zaduženi čuvati ih. U prvim je godinama grada došlo do sukoba između guvernera i vojnih časnika, što je bila jedina vojna pobuna u australskoj povijesti. Sredinom 19. st. otkriveno je zlato u Bathurstu, 150 km od Sydneya, zbog čega su u Sydney došli mnogi naseljenici te je grad od 1850. do 1870. narastao s 40.000 na 200.000 stanovnika. Godine 1851. Sydney je imao 60 000 stanovnika.[2]
Otkriće zlata bilo je glavni poticaj razvoju Sydneya. Grad je postao veći od glavnog australskog grada Melbournea te je želio postati glavni grad. Došlo je do sukoba između dva grada pa je sklopljen kompromis prema kojem je glavni grad postala Canberraizmeđu njih.
20. st. grad se industrijalizira i brzo raste te prelazi milijun stanovnika. Godine 1932.sagrađen je poznati most preko luke, a 1973.sagrađena je zgrada Opere po kojoj je Sydney postao poznat u svijetu. Grad je organizirao Olimpijske igre 2000. godine.

ZemljopisUredi

TopografijaUredi

Nema komentara:

Objavi komentar