Cazin je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovinena križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakoviceprema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.
Općina Cazin prostire se na 356 km² u kojoj prema posljednjim procjenama (travanj 2005.) živi oko 72.000 stanovnika, teritorijalno organiziranih u 22 mjesne zajednice. Relativna gustoća naseljenosti iznosi oko 180 stanovnika na 1 km². Prema popisu iz 1991. godine općina Cazin ima 63.409 stanovnika od čega 97,29% Bošnjaka, 1,22% Srba i 1,49% građana ostalih nacionalnosti.
Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.
Povijest
Područje Cazina bilo je naseljeno još u pretpovijesnom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potječu iz pretpovijesnog doba.
Ekonomija
Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Općina Cazin je tijekom 2005. godine jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "Agrokomerca" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.
Značajno je spomenuti građevinarstvo i trgovinu. Tijekom rata gospodarstvo Cazina je pretrpjelo značajne štete na svojoj imovini, a istodobno je izgubilo kompletno prijeratno tržište.
Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše na općini.
Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća više od 50% ukupne ekonomije Cazina
Mineralni resursi
Na području općine Cazin nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala.
Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uvjeti za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu.
Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje poslani su uzorci s lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera.
Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima s znatnim geološkim rezervama.
Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i izvan granica Unsko-sanske županije. Osim lokaliteta "Džehveruša" sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području općine Cazin.
Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini oko 6 km.
Ugljen ovog bazena je lignit-mrki ugljen koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara.
Prema raspoloživim podacima može se reći da ugljen bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljena (mrko-lignitski ugljeni). Donja toplinska vrijednost ugljena je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugljen spada u kvalitetnije ugljene.
Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a izvanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t ugljena.
Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.
Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Cazin
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Cazin imala je 63.409 stanovnika, raspoređenih u 54 naselja.
Cazin (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Prema broju registriranih birača daje se zaključiti da u općini Cazin danas živi oko 60 tisuća stanovnika, što se dobro slaže i sa službenim procjenama zavoda za statistiku.
Općina je izrazito emigrantska, posebno tradicionalno prema Sloveniji gdje živi velik broj stanovnika rođenih na prostoru općine Cazin. U ratu je poginulo oko 1.000 stanovnika, izbjeglo je oko 650 stanovnika.
Nema komentara:
Objavi komentar