Stockholm je glavni i najveći grad Švedske. Po procjeni iz 2008. uže je gradsko područje imalo 798.715, a šire 1.949.516 stanovnika. Sjedište je, između ostalog, Kraljevske švedske akademije znanosti, Karolinska instituta i Švedske akademije, ustanova koje odabiru dobitnike Nobelove nagrade iz fizike, kemije, ekonomije, medicine i književnosti.
Povijest
Grad je prema prvim pisanim spomenima osnovan 1252. za vrijeme švedskog kralja Valdemara iako se u sagama (nordijskim mitološkim pričama) tvrdi da grad postoji od ranije. Smatra se da ga je osnovao plemić Birger (ima naslov jarl koji donekle odgovara grofu) koji je imao vodeću ulogu u političkom životu Švedske.
Sredinom 15. stoljeća Stockholm je bio malo trgovačko mjesto, između pet i šest tisuća stanovnika. Tokom 15. stoljeća je Švedska bila ujedinjena s Danskom i Norveškom u Kalmarsku uniju. Šveđani su bili nezadovoljni unijom, te su se više puta pokušali osamostaliti. 10. listopada 1471. se dogodila Bitka kod Brunkeberga nedaleko od Stockholma u kojoj je švedska vojska pobijedila dansku, ali se nije uspjela osamostaliti. 8. studenog 1520. se dogodilo Stockholmsko krvoproliće kad su Danci u Stockholmu pobili oko 100 uglednih Šveđana. 1523. se raspala Kalmarska unija i Švedska je postala neovisna, a Stockholm je postao njezin glavni grad. Kralj Gustav I. Vasa mu je dao posebne povlastice i nije morao plaćati poreze koje su plaćali drugi švedski gradovi.
U 17. st. Švedska postaje značajna sila koja je tokom Tridesetogodišnjeg rata vodila glavnu riječ u Europi. Stockholm se u to doba razvija kao značajan trgovački centar. 1625. je grad pogodio katastrofalan požar. Nakon požara se grad planski obnavlja i grade se nove ulice i četvrti. Do 1670. je narastao na 50.000 stanovnika.
U 18. st. slabi politička moć Švedske koja gubi teritorije. Tokom 18. st. kralj Gustav III. vlada apsolutistički i Stockholm želi pretvoriti u kulturni centar. Tada se gradi opera, novi trg i mnoge reprezentativne zgrade. Od sredine 19. st. se Švedska industrijalizira i Stockholm postaje značajan industrijski centar. Tada se asfaltiraju ulice i grade mostovi među gradskim otocima, te se grad dalje širi. 1866. je komisija koju vodi Albert Lindhagen donijela plan razvoja grada u kojem se planiraju mnoge zelene površine. Stockholm postaje i znanstveni centar (gradi se Karolinska institut). 1897. je na otoku Djurgårdenu održana velikaumjetnička i industrijska izložba u rangu Svjetske izložbe. U 20. st. Stockholm postaje moderni gradski centar. 1912. su održane Olimpijske igre. 1923. je sagrađena nova gradska vijećnica, a 1930. je održana međunarodna izložba. Danas je Stockholm jedan od najbrže rastućih europskih gradova koji izrazito mnogo pažnje polaže zaštiti okoliša. Jedini je grad koji je od Europske unije dobio status "zelene prijestolnice".
Nema komentara:
Objavi komentar