.svg){kind=small}
München (njemački izgovor [▶]) (Zemaljski glavni grad München, (njem.): Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga, slovenski Monakovo), glavni grad savezne pokrajine Bavarske. Nakon Berlina i Hamburga, po broju je stanovnika treći grad u Njemačkoj te slovi za jedno od najvažnijih gospodarskih, prometnih i kulturnih središta države. Svetac zaštitnik grada Münchena je sv. Benno.[2]
Zemljopis
München je površinom jedan od najvećih gradova Njemačke (310,43 km2). Točka s najvećom nadmorskom visinom iznosi 579 m dok najniža točka iznosi 482 m (prosjek 519 m n/m).
Rijeka Isar teče kroz područje grada u dužini od 13,7 km s jugozapada na sjeveroistok. Poznate ade su Museumsinsel (Otok muzeja) na kojoj se nalazi Deutsches Museum (Njemački muzej), jedan od najvećih tehničkih muzeja na svijetu. U neposrednoj blizini nalazi se i Praterinsel. U daljoj okolini grada postoje i neka veća ledenjačka jezera, poput jezera Ammer, jezera Wörth i jezera Starnberger. Nadalje, tekućice su rijeka Würm, koja izvire iz jezera Starnberger i protjeće kroz zapadni München. Potok Hachinger, koji na teritorij grada ulazi na jugoistoku kod Perlacha i ponire kod Neuperlacha, kao i mnogi gradski potoci koji se odvajaju od Isara poput Eisbacha, Auer Mühlbacha, koji na svom putu kroz grad prvo protječe kroz Münchenski zoološki vrt Hellabrunn, te Brunnbach. Gradski su potoci najvećim dijelom postavljeni uzduž Isara, neki prolaze i centrom grada, danas uglavnom kroz podzemne cijevi. Jezera unutar gradskog područja su jezero Kleinhesselocher u Engleskom vrtu, jezero u Olimpijskom parku kao i jezera Lerchenauer, Fasanerie i Feldmochinger, koja se nalaze na sjeveru Münchena.
Raspon
Ukupna površina grada Münchena iznosi 31.043 ha; time je München nakon Berlina, Hamburga, Kölna, Dresdena i Bremena po površini 6. grad u Njemačkoj. 44% površine zauzimaju zgrade i pripadajuća slobodna područja, 16,9% otpada na poljoprivredno zemljište, 16,5% na prometne površine, 14,7% na rekreacijske površine, 4,4% na šume, 1,2% na vodene površine te daljnjih 2,2% na ostale površine. Dužina granice koja okružuje München iznosi 117,4 km. Najveći raspon područja grada iznosi 20,9 km u pravcu sjever—jug te 26,8 km u pravcu istok—zapad.
Klima
Grad München leži na prijelaznom području između vlažne atlantske i suhe kontinentalne klime. Značajni faktor po utjecaju na vrijeme su i Alpe koje predstavljaju srednjoeuropsku i Dunav koji predstavlja regionalnu klimatsku granicu. Na temelju ovih pretpostavki vrijeme je relativno promjenjivo. Vjetar fen kroz cijelu godinu donosi neredovito tople, suhe zračne struje s juga. Povezano s time je i dobra vidljivost - a posebno i poznato bavarsko-plavo nebo, tako da se i Bavarske Alpe vrlo jasno vide. Dosada najviša službeno izmjerena temperatura iznosila je 37,2 °Cizmjerenih u srpnju 1983. München je zbog svoje blizine Alpama i snijegom najbogatiji veliki grad Njemačke. Statistike su pokazale da je južni dio grada najsunčaniji. Sjeverni je maglovitiji. Zapadni dio je suši od istočnog. To je uglavnom zbog visinskih razlika unutar grada koje generiraju određene mikroklime, kao i zbog podjele grada u smjeru istok-zapad kroz rijeku Isar.
Stanovništvo
Grad München ima približno 1,4 milijuna stanovnika i time je, prema broju stanovnika, treći njemački i dvanaesti grad u Europskoj uniji. Urbani pojas s predgrađima (Planungsregion München) ima 2,6 milijuna stanovnika, a konurbacija München-Augsburg-Rosenheim 4,65 milijuna. Broj nezaposlenih kretao se 2005. oko 82.000 (6,07%).
U Münchenu živi 372.801 stranaca (26,48%; 31. prosinca 2013.) od kojih je najveći broj Turaka (39.857), Hrvata (26.070), Grka(25.574), Talijana (24.337), Austrijanaca(21.579) i Poljaka (20.103).[3] Ukupno 44% stranaca sa stalnim prebivalištem u Münchenu potječe iz zemalja EU.[4]
Prema vjerskoj opredijeljenosti u prosincu 2013. godine 34,7% stanovnika izjasnilo se kao katolici, 12,5% kao protestanti, a 52,5% su neke druge vjere ili nisu vjerski opredijeljeni.[5]
Hrvatska katolička župa bl. Alojzija Stepinca u Münchenu, kojom upravljaju franjevci splitske provincije Presvetoga Otkupitelja, a koja broji 42 tisuće župljana, najveća je hrvatska katolička zajednica u iseljeništvu.[
Nema komentara:
Objavi komentar