upišite ime grada:

četvrtak, 12. siječnja 2017.

Linz

Linz
Pogled na grad
Pogled na grad
Grb Linza
Grb
Koordinate48°18′N 14°17′E / 48.3°N 14.283°E
DržavaAustrija
PokrajinaGornja Austrija
Vlast
 - GradonačelnikKlaus Luger (SPÖ)
Površina
 - Ukupna96.048
Visina574
Stanovništvo (2006.)
 - Grad188.968
 - Gustoća1.967
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 - Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj4010, 402x, 4030, 404x
Pozivni broj0732
Registarska oznakaL
Službena stranica www.linz.at
Zemljovid
Linz na karti Austrija
Linz
Linz
Linz je grad u Austriji. Treći je grad po veličini u Austriji i glavni grad Gornje Austrije.

ZemljopisUredi

Nalazi se u sjevernom središnjem dijelu Austrije, oko 30 km južno od granice sa Češkom, sa obiju strana rijeke Dunava. Smješten je u dolini Linzer Becken okruženoj gorama. Klima je umjereno-kontinentska.
Linz je čvrsto povezan s okolnim mjestima i čini metropolitanski prostor (Ballung). Gradovi AmštetaWels i Steyr su satelitski gradoviLinza (gradovi smješteni nedaleko od većeg grada i s njim čvrsto povezani).

PovijestUredi

Prvo naselje na mjestu Linza su osnovali Rimljani i nazvali ga Lentia. Grad Linz se prvi put spominje 799. godine kad se Bavarskaproširila na jug i zauzela taj prostor. Linz je bio značajan trgovački centar na križanju puteva. Za vrijeme cara Fridrika III. je bio najznačajniji grad Svetog Rimskog Carstva. Nakon careve smrti 1493. slabi značenje grada u korist BečaPraga. U gradu je živio poznati astronom Johannes Kepler.
Od 1600. u gradu živi mnogo protestanata, te dolaze isusovci koji provode protureformaciju. Krajem 17. st. se grade mnoge baroknegrađevine. 1741. su u sklopu Rata za austrijsko nasljeđe bavarske i francuske trupe zaposjele grad. 1800. je grad poharao požar. 1809. je došlo do sukoba između austrijskih i francuskih snaga u sklopu Napoleonskih ratova kod Ebelsberga južno od Linza. U Linzu je došlo do sukoba u sklopu Revolucije 1848.godine.
1832. je između Linza i Čeških Budějovicasagrađena prva željeznička pruga na europskom kontinentu (izvan Engleske) na kojoj je prometovala konjska željeznica. Istovremeno se jače razvija plovidba Dunavom. Linz postaje jedno od najznačajnijih prometnih čvorišta do kojeg dolazi roba željeznicom iz Češke i dalje se prevozi Dunavom. 1861. se gradi željeznica do Beča i Salzburga i Linz postaje željezničko čvorište. 1880. se u Linzu uvodi konjski tramvaj koji je 1897. elektrificiran. Od sredine 19. st. se razvija industrija (prvenstveno metaloprerađivačka i tekstilna).
Adolf Hitler je djetinjstvo proveo u Linzu. 1934. su u hotelu Schiff u Linzu nacisti pokušali pobunu protiv austrijske vlasti. Nakon pripojenja Austrije Trećem Reichu se u Linzu razvija teška industrija za potrebe rata. Hitler je imao velike graditeljske planove i želio od Linza učiniti kulturnu prijestolnicu Reicha. Između 1945. i 1955. je Austrija bila podijeljena na okupacijske zone. Dunavom je tekla granica sovjetske i američke okupacijske zone, te je Linz u to doba bio podijeljen grad. Kasnije se Linz razvija kao centar kulture i znanosti.
Muzej Lentos noću
Katedrala

KulturaUredi

Linz se nakon 2. svj. rata razvija kao značajan kulturni centar na pola puta između Beča i Salzburga. 2009. je zajedno s Vilniusomproglašen Europskim glavnim gradom kulture. Značajan je moderni muzej Lentos i koncertna dvorana Brucknerhaus. Donaulände je park uz Dunav u kojem se održavaju festivali i kulturne priredbe (značajan je Ars Electronica Festival). Postoji i moderni glazbeni muzej Ars Electronica Center.
U gradu postoji dvorac cara Fridrika III. i najstarija austrijska crkva sv. Martina. Značajna je neogotička katedrala sv. Marije.

StanovništvoUredi

Treći je grad po veličini u Austriji.
U samom gradu živi 189.343 stanovnika (procjena 2007.), a 271.000 u aglomeraciji.
U aglomeraciji se nalazi dio 13 drugih općina, s kojima čini 271 tisuću stanovnika.
Linz je i dijelom Linz-Wels-Steyr metropolisa u Gornjoj Austriji, u kojem stanuje trećina stanovnika ove savezne pokrajine (460 tisuća stanovnika), i čini drugu najveću urbanu cjelinu u Austriji.[1][2]

Povijesna naseljenostUredi

GodinaStanovnika
1900.83.356
1951.184.685
1961.195.978
1971.204.889
1981.199.910
1991.203.044
2001.183.504
2006.188.968

DistriktiUredi

Linz ima 9 distrikata i 36 gradskih četvrti. To su:
  1. Innenstadt: Altstadtviertel, Rathausviertel, Kaplanhofviertel, Neustadtviertel, Volksgartenviertel, Römerberg-Margarethen
  2. Waldegg: Freinberg, Froschberg, Keferfeld, Bindermichl, Spallerhof, Wankmüllerhofviertel, Andreas-Hofer-Platz-Viertel
  3. Lustenau: Makartviertel, Franckviertel, Hafenviertel
  4. St. Peter
  5. Kleinmünchen: Kleinmünchen, Neue Welt, Scharlinz, Bergern, Neue Heimat, Wegscheid, Schörgenhub
  6. Ebelsberg
  7. Urfahr: Alt-Urfahr, Heilham, Hartmayrsiedlung, Harbachsiedlung, Karlhofsiedlung, Auberg
  8. Pöstlingberg:Pöstlingberg, Bachl-Gründberg
  9. St. Magdalena: St. Magdalena, Katzbach, Elmberg

srijeda, 11. siječnja 2017.

Bern

Bern
Bern
Grb
Grb grada Bern
Osnovni podatci
KantonBern
DistriktBern (distrikt)
Jezik81% njemački, 4% francuski
Stanovništvo123.466 (2009.)
Površina51,6 km²
Visina542 m
Koordinate46°57′N 7°27′E / 46.95°N 7.45°E
Poštanski broj3000
GradonačelnikAlexander Tschäppät
Službena stranicawww.bern.ch
Bern (alemanski:Bärn,francuskiBerne [bɛʀn], talijanskiBerna [ˈbɛrna], retoromanskiBerna[ˈbɛrnə], bernski njemačkiBärn [b̥æːrn]), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848.godine savezni švicarski glavni grad.
Bern je političko i upravno središte Švicarske(Bundesstadt), prijestolnica kantona Bern koji je drugi po broju stanovnika u Švicarskoj, te sjedište federalnih tijela i brojnih međunarodnih organizacija. Bern je u prosincu 2009. godine imao 123.466 stanovnika[1] po čemu je peti u Švicarskoj, ali njegova aglomeracija s 43 općine ima 349.000 stanovnika[2], a metropolsko područje oko 660.000[3].
Službeni jezik je njemački, ali stanovnici većinom uz njemački rabe i bernski dijalektalemanskog njemačkog.
U povijesnom središtu čuvaju se ostaci srednjovjekovnoga podrijetla uz lijepe palače iz 16. i 17. stoljeća. Zahvaljujući industrijskomrazvoju grad se proširio; izgrađene su nove gradske četvrti sa stambenim zonama i mnogo zelenila,u kojima se nalaze razni muzeji, federalna knjižnica i gradski opservatorij. God. 1983., povijesno središte Berna je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Stari grad s Muenster katedrale
Stari grad s Muenster katedrale
Bern na karti Švicarska
Bern
Bern
Bern (Švicarska)

ZemljopisUredi

Bern 1638. godine
Bern se nalazi na švicarskom platou, 20 km sjeverno od Bernskih Alpi, u krajoliku koji je nastao glacijacijom tijekom posljednjeg ledenog doba. Najbliže planine su mu Gurten (958 m) i Batinger (947 m), a grad je iznikao na brežuljku iznad rijeke Aare, a od 19. stoljeća se prostire na više brežuljaka na visinama od 480 (četvrti Matte i Marzili) do 864 metra visine (Kirchenfeld, Länggasse), prosječne visine 542 metra.

PovijestUredi

Srednjovjekovne natkrivene trgovine sa sat tornjem Zytglogge na kraju ulice
Katedrala Muenster sa Kirchenfeldbrückea
Bärengraben oko 1880.
Berthold V., vojvoda Zähringena, je osnovao grad na rijeci Aare 1191. godine nazvavši ga Bern po njemačkoj riječi za medvjedaBär, kojeg je navodno tu ulovio. Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva, mu je dodijelio titulu slobodnog carskog grada 1218. godine kada je Berthold V. preminuo bez nasljednika. God. 1353., Bern se priključio mladoj švicarskoj konfederaciji čiji je uskoro postao vodeći član. Bern je izvršio invaziju na Aargau 1415. i pokorio je Vaud 1536. godine, kao i malena okolna područja, postavši tako najveći grad-država sjeverno od Alpa.
Grad je postupno izrastao izvan zapadnih granica grada koji je činio poluotok na rijeci Aare, te je novu granicu označavao toranj Zytglogge od 1191. do 1256., kada je to preuzeo zapadniji toranj Käfigturm, do 1345., kada tu ulogu preuzima Christoffelturm (na mjestu današnje željezničke postaje) do 1622. godine. Tijekom Tridesetogodišnjeg rataizgrađene su dvije nove utvrde, veliki i mali Schanze (opkop), koje su štitile cijeli poluotok.
God. 1798., tijekom ratova koji su uslijedili nakon Francuske revolucije, Francuzi su zauzeli dijelove njegovog teritorija. God. 1831., Bern je postao prijestolnicom Kantona Bern, a od 1848. godine i države Švicarske.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata, kada je Švicarska bila neutralna, u Bernu su održana Prva i Druga internacionala, kongresi socijalista.

Znamenitosti

Stanovništvo

GospodarstvoUredi

Bern je prvenstveno upravno, kulturno i obrazovno središte Švicarske, a zahvaljujući izvaredno lijepoj staroj gradskoj jezgri i važno turističko odredište. Veći dio turizma (60% noćenja) ostvaruju strani posjetitelji, od kojih najveći udio imaju Nijemci. Iako je gradsredište gospodarske regije Bern-Mittelland, u usporedbi s drugim švicarskim gradovima mnogo manji postotak gradskog stanovništva zaposlen je u industrijibankarstvu ili primjerice prometu. Stopa nezaposlenostiiznosi nešto više od 3%.
U Bernu, budući da je glavni grad se nalaze veleposlanstva i predstavništva preko 120 zemalja.
Zanimljivo je dodati i to kako je ovaj grad dom popularne čokolade Toblerone, koju su 1908.godine stvorili Theodor Tobler i Emil Braumann. Danas proizvodnja spomenute čokolade pripada američkoj tvrtki Kraft Foods.